Odnosizmeđu snage motora traktoraa potrošnja goriva je nelinearna, u osnovi slijedeći princip da "snaga određuje gornju granicu maksimalne potrošnje goriva, dok je stvarna potrošnja goriva određena opterećenjem."
Veća snaga ne znači nužno i veću potrošnju goriva.
1. Osnovni odnos: snaga i "teorijska potrošnja goriva" su u pozitivnoj korelaciji
Snaga motora nastaje sagorevanjem goriva. Na osnovu principa dizajna, motori veće{1}}snage imaju veće teorijske mogućnosti maksimalne potrošnje goriva.
To određuju dva ključna faktora:
Osnovne razlike u zapremini ubrizgavanja goriva: Motori velike-snage (npr. 100 konjskih snaga) obično imaju veće zapremine cilindara ili veće{4}}protočne injektore.
Tokom rada sa punim-opterećenjem (kao što je duboko oranje ili povlačenje teških oruđa), oni ubrizgavaju više goriva po jedinici vremena nego motori manje{1}}snage (npr. 50 konjskih snaga) kako bi ispunili zahtjeve veće izlazne snage.
Troškovi potrošnje goriva za rezervu snage: Za održavanje omjera rezerve obrtnog momenta (obično veći od ili jednak 25%), motori velike{1}}snage zadržavaju više rezerve snage. Čak i pod umjerenim opterećenjima, njihova strategija ubrizgavanja goriva je agresivnija od one kod motora niže snage-kako bi se izbjegle nestašice energije tokom fluktuacija opterećenja.
2. Ključna varijabla: stvarna potrošnja goriva određena "radnim opterećenjem".
Stvarna potrošnja goriva traktora nije određena samo konjskim snagama. Zavisi od toga da li je snaga u potpunosti iskorištena-odnosno, usklađenost između opterećenja i snage.
Ovo prvenstveno spada u tri scenarija:
Rad sa punim{0}}opterećenjem: Što je veća snaga, veća je i potrošnja goriva.
Kada traktor treba kontinuirano da daje veliku snagu (na primjer, traktor od 100-konja koji vuče 4 metra široku podgrupu za duboko oranje), motor je pod punim opterećenjem.
U ovoj situaciji, snaga i potrošnja goriva su u pozitivnoj korelaciji-veća snaga rezultira većom potrošnjom goriva po jedinici vremena, ali potrošnja goriva po jedinici pokrivene površine može biti niža.
Na primjer, traktor od 100 konjskih snaga troši 30 litara goriva na sat i može pokriti 15 mu (približno 16 hektara), dok traktor od 50 konjskih snaga troši 18 litara goriva na sat i može pokriti samo 8 mu (približno 16 hektara).
Potrošnja goriva kod prvog po jedinici površine (2 litra po mu) je zapravo niža od potrošnje goriva kod drugog (2,25 litara po mu). Rad sa malim-opterećenjem: Što je veća snaga, niža je potrošnja goriva.
Ako se traktor velike snage-koristi za rad sa malim-opterećenjem (npr. traktor od 100-konja koji vuče sijačicu široku 1,5 metara), motor treba da proizvede samo 30%-40% svoje snage da bi zadovoljio potražnju.
Ovo stvara situaciju "velikog konja koji vuče mala kola":
Motor ne može postići optimalnu efikasnost sagorijevanja, a specifična potrošnja goriva (potrošnja goriva po jedinici snage po satu, g/kW{0}}h) se povećava.
Iako potrošnja goriva po jedinici vremena može biti slična onoj kod traktora male{0}}ne snage (npr. 20 L/h za traktor od 100 konjskih snaga i 18 L/h za traktor od 50 konjskih snaga), prvi radi samo 10% više površine, što rezultira većom potrošnjom goriva po jedinici površine.
Prazan hod ili vožnja: Razlike u snazi imaju mali uticaj na potrošnju goriva.
Kada traktor radi u praznom hodu (npr. čeka rad) ili vozi (ne vuče priključke), motor prvenstveno održava osnovni rad. Potrošnja goriva ostaje niska (obično 2-5 L/h) bez obzira na nivo snage.
Razlika u potrošnji goriva zbog razlika u snazi je minimalna (npr. razlika u potrošnji goriva u praznom hodu između traktora od 100 konjskih snaga i traktora od 50 konjskih snaga je manja od 1 L/h).
III. Ključni zaključak: "Optimalni domet" za potrošnju goriva je "Uparivanje snage-opterećenja"
Ključ za potrošnju goriva traktora nije "nivo snage" već "da li snaga odgovara radnim zahtjevima".
Ovo se može sažeti u dvije tačke:
Kada snaga samo zadovolji zahtjeve maksimalnog opterećenja u radu (npr. traktor od 80-konja koji radi na rotacionoj frezi širine 3 metra za duboko oranje), motor radi u opsegu optimalne efikasnosti sagorijevanja, osiguravajući operativnu efikasnost uz kontrolu potrošnje goriva, postižući "ravnotežu između efikasnosti i potrošnje goriva".
Kada snaga ne odgovara opterećenju (bilo da je snaga prevelika ili premala), doći će do rasipanja goriva: ako je snaga premala, "neadekvatno smanjenje snage" će povećati vrijeme rada i ukupna potrošnja goriva će se povećati; ako je snaga prevelika, "malo opterećenje i neefikasno sagorijevanje" će povećati potrošnju goriva po jedinici površine.
